Good morning Vietnam

Na putu oko svijeta... i na duzoj pauzi u Vijetnamu (Sarajevo - Pariz - Sajgon - Pariz)

16.05.2011.

Zadnja stanica - Vijetnam

U neka davna vremene, dok je svijet bio podijeljen na kolonije i kolonizatore, ko god bi malo zgrijesio bio bi poslan na poravni ispit u neku « divlju » koloniju. Nevaljali sinovi, ubogi siromasi, kockari koji su izgubili ocevo imanje, i oni koji su bili u zavadi sa zakonom, bi lijepo sjeli na brod i jednog dana osvanuli na obali Indokine. Tu bi zapocinjali novi zivot, gdje bi ih njihova bijela koza oprala od svih grijeha i davala pravo da budu neko i nesto.  Placali bi oni svvoj dug drustvu znojeci se na tropskim vrucinama i trazili smisao zivota u oblacima opijuma.

 

Vijetnam se davno izborio za svoju nezavisnost, istjerali su Kineze, Francuze i Amerikance, ali za neke on ostaje zemlja zadnje sanse. U mnostvu stranaca koje je ovdje doveo posao i omladine zeljene avanture, jos se moze nabasati na ljude u godinama, kojima je ovo zadnja stanica. Sretnem ponekad Evropljane, koji se lako razaznaju u masi. Pred njima je casa, lice malo podbuhlo i govore glasno, tek da pokazu ko je ovdje gazda. Zive u zabacenim provicijama, gdje drze kafane, obicno otvorene na ime nove lokalne zene, ili se jednostavno « bave biznisom ». Drze duge monologe, gdje mijesaju svoje podvige u nekom drugom zivotu, analizu politicke situacije u maticnoj zemlji, glupost lokalnog stanovnistva i uvjek zakljucuju da su oni sve shvatili u zivotu.

Obicno u svojoj zemlji nisu bili preko 10 godina, jer « duga je to prica ». Prica koju pokusavam da ne cujem , jer predpostavljam da cu lakse spavati… Neki spomenu bivsu zenu i bivsu djecu, koju eto u najboljem slucaju jos treba « sponzorisati » . Izbjegavam ih koliko mogu, i ostavljam sa casom zestokog pica u panicnoj potrazi za novim sagovornikom. Oni svakako nemaju gdje dalje…

 

Poekad me pitaju kako sam ja ovdje zavrsila. Ja im sa osmjehom odgovaram da ja ovdje nisam zavrsila, vec sretno doputovala.

Good morning Vietnam
<< 05/2011 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
293031

Vodic kroz impresije

Idemo na izlet!
Obilzak Vijetnama

Ha Long Bay
Hue - u posjeti carevima
Miris kise u Sajgonu
Ostrvo Phu Quoc
Mekong
Ostrvo Con Dao
Dalat
Granap u Sajgonu
Motori, motori
Na putu
1000 godina Hanoja
Praznik u Sajgonu
Ha Long Bay - opet



Zivi se, zivi u Vijetnamu

Prva klapa
Nostalgicna lista
Makedonska opera
... u drustvu kucanica
Parlez-vous Vietnamien?
Pho,tanjir supe
Rahatluk
Ko me cuva ?
Pijacni dan
Taj trenutak
Ne znas ti…
Onaj drugi Vietnam
Masaze, mmmm
Riblji pedikir
Ogledalo, ogledalce
Moja slasticarna
Jedna teta u Sajgonu
Kako se putuje vozom
Duhovi Sajgona
Srce, ruke, lopata
Kuca nade - Sajgon
Svi u stroju
Pjevaj borbene
Cija si ti?
8. mart u Sajgonu
Pecat i zakon
Oluja u Sajgonu
Lutke moje vijetnamske
Pozitivne vibracije
Zivotinje i ja
Zadnja stanica
Vijetnamska svadba
Emocije i Azijati


Argentina

Buenos Aires-La Boca
Andi
Uposjeti ko druga Guevare
Put vrhova
Voda, voda...
Vodopadi Iguazu
Nebeski Iguazu

Brazil
Rio
Sao Paolo

Urugvaj
Na obali

Kuba
S druge strane ulice
Auto moto savez
Cuba libre

Malezija
Pijacni dan
Polja rize
Borba za zivot
Dobri andjeo

Indonezija

Seminyak Bali
Bali za sve


Japan
Cho-Cho San
Yokosuka
Kako me Japan odusevi

Koreja
Kad covjek ogladni
Borba sa stapicima
Koreanci se mlate!
Moj Gangnam style

Kambodza

Kambodzanski balet

Tajland
Budin blagoslov
Bangkok s proljeca 2010
Iza 7 gora (Koh Phi Phi)
Kad me puste do Bangkoka

Francuska (ona moja)
Moje ostrvo u Parizu
Moj jug
Vijetnamka u posjeti
Pariz s druge strane

malo Blizi istok
Kontrasti Dubaija
Abu Dhabi
Marakes

Nako
Lenjingrad
Berlin
Madrid
Lisabon












































pasos na pregled
free counters

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
211783

Powered by Blogger.ba